Idući korak u izradi zrcala je ravnanje gornje i donje plohe staklenog diska. Kod gornje plohe, a to je ona na kojoj ćemo izraditi samo zrcalo, dovoljno je da se uklone sve neravnine veće od nekoliko desetinki milimetra. Donja ploha može na sebi imati udubine ili oštečenja, ali se mora izbrusiti tako da bude potpuno ravna, jer će na njoj ležati zrcalo i kod izrade i kod rada u teleskopu.
Prije nego što započnemo samo ravnanje ploha, moramo obavezno rubove diskova zakositi pod kutem od oko 45 stupnjeva, kao što smo već opisali na prethodnoj stranici. U toku brušenja treba povremeno kontrolirati rub, i kad se zakošenje smanji ispod 1mm, treba ga ponovno pojačati.
Da bismo poravnali plohe zrcala poslužit ćemo se jednostavnom ali efikasnom metodom. Znamo da kod brušenja gornji disk (zrcalo) postaje udubljen, a donji (alat) ispupčen. Ako kod brušenja u pravilnim vremenskim razmacima zamjenjujemo gornji i donji disk, oba diska postat će približno ravna. Da bi se osigurala apsolutna ravnoća ovako brušenih ploha, koristi se i dodatna, treća, ploha. Naime, ako ove tri plohe u potpunosti odgovaraju jedna drugoj u svim mogućim kombinacijama, one mogu biti samo ravne plohe. Kad plohe ne bi bile ravne, neke njihove kombinacije ne bi odgovarale jedna drugoj, i razlike bi se ubrzo međusobno izbrusile. Postupak brušenja ravnih ploha ovom metodom vrlo je jednostavan. Prvo odaberemo vrijeme brušenja jedne plohe na drugoj, naprimjer 5 ili 10 minuta. Po isteku tog vremena zamijenimo plohe i opet brusimo isto vrijeme. Nakon toga jednu od ploha uklonimo, i umjesto nje uzmemo treću plohu, pa ponovimo cijeli postupak. Bitno je kod ovakvog rada da se naprave sve kombinacije, kojih ima 6. Oznaćimo li plohe slovima A, B i C, možemo ove kombinacije ovako napisati:
brusi A na B
brusi B na C
brusi C na A
brusi A na C
brusi C na B
brusi B na A
brusi A na B
Ove kombinacije mogu se izvesti bilo kojim redom, ali je važno da se sve izvedu isti broj puta. Najbolje je da ih napišemo na komad papira, i da nakon završenog brušenja jedne kombinacije tu kombinaciju prekrižimo. Kad smo tako izveli svih 6 kombinacija, ukupno vrijeme brušenja jednako je šesterostrukom vremenu brušenja jedne kombinacije, a svaki disk brušen je u 4 od 6 kombinacija.
Znam, pitat ćete sad, odkuda nam treći disk? Radimo li zaista ravno zrcalo, ima smisla koristiti tri jednaka diska, jer tako odmah dobivamo tri ravna zrcala. No, koristimo li ovu metodu samo za ravnanje zadnje strane zrcala, treći disk nam nije potreban. Alat i disk zrcala su dovoljni. Naravno, tu zaista moramo imati alat sa ravnom plohom, te ako smo izradili alat unaprijed zakrivljene plohe, moramo izraditi još jedan sa ravnom plohom, ili jednostavno na donju stranu alata zalijepiti dodatni komad ravnog stakla. Kako će ono služiti samo za ravnanje diska zrcala, možemo upotrijebiti i obično prozorsko staklo debljine 3 ili 4 mm. Kod brušenja jednostavno koristimo obje strane diska budućeg zrcala i jednu stranu alata.
Ako su naši diskovi od prozorskog stakla, koje je samo po sebi vrlo ravno, ravnanje ploha mozemo izvesti sa praškom finoće 320 ili čak 600, pri ćemu će vrijeme brušenja jedne kombinacije od 5 minuta biti sasvim dovoljno. Ako je pak disk za zrcalo od Boral stakla koje je prešano u kalup, njegove površine najčešće imaju po sebi neravnine zaostale od prešanja koje mogu biti veće od milimetra. U tom slučaju upotrijebit ćemo najgrublji prašak koji imamo i njime brusiti sve dok se bar na jednoj plohi diska zrcala ne uklone sve neravnine. Ovo može potrajati znatno duže, pa se za vrijeme brušenja jedne kombinacije može uzeti 10 min. I pored toga će najvjerojatnije trebati nekoliko puta ponoviti sve kombinacije. Kad su neravnine uklonjene, potrebno je donju plohu dotjerati sa finijim brusnim prahom, barem finoće 220. Ako smo počeli brusiti sa vrlo grubim prahom (#40 ili #70), bit će prvo potrebno izvršiti brušenje sa finijim prahom (#100 ili #120), pa tek onda sa #220. Ne zaboravite prekontrolirati fazete!
Ovdje mi se u originalnoj verziji teksta (gore) potkrala jedna greška. Naime, ako koristimo obje strane jednog diska kao plohe A i B, ne možemo naravno izvesti brušenja A na B i B na A. Metoda i dalje funkcionira, ali sporije, i ne toliko točno. Drugo, to je zapravo nepotrebno, jer nam nije potrebna savršeno ravna ploha na donjoj strani zrcala. Odstupanja od par stotinki milimetra nemaju nikakav utjecaj, a neki autori čak savjetuju da se namjerno izbrusi udubljena ploha velikog polumjera zakrivljenosti (udubina oko 0,1 mm u sredini). Pri tome ispupćenu donju stranu zrcala treba izbjegavati, pa ako niste sigurni, rađe napravite malo udubljenu plohu. Ne morate ni mjeriti dubinu, dovoljno je ravnalom kontrolirati da je udubljena a ne ispupčena. To znači da je za ravnanje dovoljno brusiti zadnju stranu zrcala na zadnoj strani alata, tako da u pravilnim vremenskim razmacima izmjenjujemo položaje diskova (recimo po 10 min u svakom položaju). Kad smo zadovoljni donjom plohom zrcala, prednju plohu grubo izravnamo na zadnjoj strani alata i gotovo. Ako nam kod toga donja strana alata ispadne ispupčena, pobrusimo je na nekom komadu stakla koje je malo veće od samog diska. Za to je obično dovoljno desetak minuta brušenja finim prahom (finoća 220 je dovoljna za to).